Nalazite se ovdje: PočetnaAnagramJezik/lingvistika › Izražavanje prostornih značenja prijedložno-padežnim izrazima

Ivana Matas Ivanković

Izražavanje prostornih značenja prijedložno-padežnim izrazima

Akuzativ

Akuzativom upravljaju prijedlozi: među, na, nad, pod, pred, u, za, kojima se označuje specifično mjesto u odnosu na objekt označen imenskom riječju u akuzativu, a koji je cilj kretanja odnosno radnje; te prijedlozi: kroz, niz, uz, kojima se obilježava smjer kretanja po mjestu izraženom imenicom u akuzativu.

Akuzativom s prijedlozima među, na, nad, pod, pred, u, za označuje se mjesto završetka glagolske radnje, a to mjesto može biti ili u granicama pojma s imenicom u akuzativu (zabiti trn u ruku) ili u njegovoj neposrednoj okolini (doći pred kuću). Isto tako može biti na površini pojma s imenicom u akuzativu ili unutar njega, npr. staviti knjigu na ormar – staviti knjigu u ormar. U prvom primjeru mjesto završetka radnje stavljanja nalazi se na površini pojma s imenicom u akuzativu, a u drugom primjeru u njegovoj unutrašnjosti. Ti se prijedlozi slažu još i s lokativom (u, na) ili s instrumentalom (među, nad, pod, pred, za). Upotreba drugoga padežnog morfema rezultira razlikovanjem cilja i mjesta. Prijedlog s akuzativom označuje cilj, a s lokativom ili instrumentalom mjesto. Akuzativom je označeno odredište na kojemu se odvija završna faza glagolske radnje (utrčati u dvoranu), dok je lokativom određeno mjesto gdje se odvija radnja (trčati u dvorani), a instrumentalom je označen pojam s pomoću kojega se određuje mjesto radnje (trčati pred dvoranom). Akuzativ označuje prostor i neposredno i posredno, za razliku od primjerice instrumentala koji prostor određuje samo posredno (usp. skočiti u lokvu, stati pod krov nasuprot skočiti pred lokvom, stajati pod krovom).

Značenje usmjerenosti prema cilju ima i dativ s prijedlozima. Međutim, dok kod akuzativa imenski oblik označuje mjesto gdje se radnja treba završiti, imenski oblik u dativu označuje mjesto prema kojemu je što usmjereno, ali ne nužno da će se do njega i stići (usp. ići na trg – gdje je trg mjesto na kojem će se završiti radnja glagola ići, to je cilj kretanja, dok je u primjeru ići prema trgu trg mjesto ka kojem se usmjerava radnja, ali bez određenja da će se baš na tome mjestu kretanje i završiti).

Akuzativ s prijedlozima kroz, niz, uz označuje mjesto u čijoj se unutrašnjosti odnosno duž kojega se odvija radnja, najčešće je to kakvo kretanje – otišao je kroz selo, suze se slijevaju niz lice. Često je imenicom u akuzativu označen kakav geografski pojam (trčati uz rijeku, spuštati se niz brdo, šetati kroz šumu).

Akuzativ s prijedlogom uz označuje i da je nešto sasvim blizu pojma izraženog imenicom u akuzativu (sjediti uz koljeno).

Lokativ

Naziv padeža lokativa potječe od latinske riječi locus koja znači mjesto, pa se za lokativ može reći da je padež primarno namijenjen izražavanju mjesta. Lokativom upravljaju prijedlozi: na, o, po, prema, pri, u. Njihova je osnovna semantičko-sintaktička funkcija određivanje mjesta gdje se odvija radnja odnosno mjesta gdje se što nalazi. Lokativom je prostorno značenje izraženo neposredno i posredno. Neposredno izražavanje prostora znači da se glagolska radnja odvija ili u granicama, u okvirima pojma označenog imenicom u lokativu (uživamo u ovom lijepom kraju) ili u njegovoj unutrašnjosti (sjediti u kući) ili na njegovoj gornjoj odnosno vanjskoj površini (lupiti koga po ramenu) ili se pak radnja odvija u granicama više pojmova, protežući se na više njih (život po ulicama). Prijedlozi pri i prema izražavaju prostor posredno – glagolska se radnja odvija izvan pojma s imenicom u lokativu; u sintagmama s prijedlogom pri (kuća je pri moru) označuje se mjesto koje se nalazi uz sami pojam, pokraj pojma s imenicom u lokativu, ali se s njime ne dodiruje. U sintagmama s prijedlogom prema označuje se mjesto koje se nalazi na suprotnoj strani od pojma s imenicom u lokativu (kuća je okrenuta prema školi).

Šire shvaćen prostorni odnos pojavljuje se u sintagmama u kojima se imenicom u lokativu određuju pojmovi među kojima se odvija glagolski proces (isticati se u masi, pročitati u knjizi, članak u kojemu se obrađuje neka tema). Prostor u širem značenju pojavljuje se i u sintagmama u kojima se imenicom u lokativu označuju pojmovi zahvaćeni kakvom promjenom, kakvim procesom odnosno pojmovi u granicama kojih se rasprostiru kakve promjene, procesi (promjena na licu, blijed u licu).

Instrumental

Instrumentalom upravljaju prijedlozi: među, nad, pod, pred, za, kojima se označuje mjesto u odnosu na objekt označen imenicom u instrumentalu. Instrumentalom s prijedlozima označen je prostor gdje se odvija glagolska radnja i taj prostor nije u granicama samog pojma s imenicom u instrumentalu, već se nalazi negdje u neposrednoj blizini tog pojma – s njegove prednje strane (pred kućom), s njegove donje strane (pod pojasom), s gornje strane (nad glavom) ili s njegove stražnje strane (za glavom), odnosno negdje u prostoru između više pojmova koji su izraženi imenicom u instrumentalu množine (među mnogima).

Instrumental s prijedlogom za uz glagole kretanja označuje pojam koji netko prati zauzimajući stalno položaj iza njega (Učenici idu za učiteljem.). Uz glagole kretanja ili usmjerenosti instrumental s prijedlogom za može imati i ciljno značenje (Potrči za njim i stigni ga.).