Zagrebačka slavistička škola

Seminari Zagrebačke slavističke škole

Zagrebačka slavistička škola osnovana je Odlukom Vijeća Filozofskoga fakulteta 14. siječnja 1970. Prvi seminar za strane slaviste održan je 1972. godine u Dubrovniku i Zagrebu. Seminari Zagrebačke slavističke škole otpočetka su, pravno gledano, bili djelatnost ustanove koja se zvala Međunarodni slavistički centar SR Hrvatske (više o počecima i povijesti Škole: S. Damjanović – E. Rudan, Trideset seminara Zagrebačke slavističke škole). Danas je Zagrebačka slavistička škola (Hrvatski seminar za strane slaviste) definirana kao posebna aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Polaznici su Škole strani studenti kroatistike i slavistike, sveučilišni nastavnici koji predaju hrvatski jezik i književnost na stranim sveučilištima, stručnjaci koji se bave kroatističkim temama na različitim znanstvenim ustanovama te prevoditelji s hrvatskoga jezika.

Od 1972. do 1990. godina održano je 19 seminara, trajali su tri tjedna – dva tjedna u Dubrovniku, a program se trećega tjedna nastavljao u Zagrebu. Dvotjedni seminari održavaju se od 1991. godine, kada je održan 20. seminar u Zagrebu. Od 1992. do 1998. godine, od 21. do 27. seminara, seminari su se održavali u Puli. Od 1999. godine domaćin hrvatskoga seminara za strane slaviste ponovno je grad Dubrovnik.

Stručno vijeće Škole

Tijelo kojemu je zadaća osmišljavati, pratiti i poticati rad Zagrebačke slavističke jest Stručno vijeće Škole, (svojedobno Savjet Škole odnosno Upravno vijeće). Prema aktualnom Pravilniku o Zagrebačkoj slavističkoj škole Stručno vijeće čini šest članova: voditelj Škole, zamjenik voditelja, programski tajnik, pročelnik Odsjeka za kroatistiku i još tri člana s Odsjeka.

Uprava Zagrebačke slavističke škole

Prvi je voditelj (tada direktor) Zagrebačke slavističke škole bio Franjo Grčević (1972–1981). Nakon njega dužnost direktora preuzeo je Mladen Kuzmanović koji je Školu vodio od 1982. do 1998. (kao tajnik 1972, pomoćnik direktora 1973–1981). Marko Samardžija, Krešimir Nemec i Ivo Pranjković voditelji su 28. seminara (1999). Stipe Botica voditelj je Škole od 2000. do 2004. Od 2005. do 2008, od 34. do 37. seminara, Zagrebačku slavističku školu vodio je Krešimir Bagić. Od 2009. godine voditelj je Škole Krešimir Mićanović.

Lektori i predavači

Zagrebačku slavističku školu vode i organiziraju profesori s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Na seminarima su kao voditelji ciklusa predavanja, lektori i predavači u najvećem broju profesori s Odsjeka za kroatistiku. No vrlo često u radu seminara Zagrebačke slavističke škole, osobito kao lektori i predavači, sudjeluju i profesori s drugih odsjeka Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, ali i profesori i znanstvenici s drugih hrvatskih (ponekad i inozemnih) sveučilišta, odnosno iz drugih kulturnih i znanstvenih institucija.

Polaznici

Strani slavisti mogu na tri načina sudjelovati na seminarima Zagrebačke slavističke škole: a) Preko nadležnih ustanova države iz koje dolazi strani slavist. To su tzv. konvencijske stipendije. Njihov je broj određen međudržavnim ugovorima i na izbor sudionika seminara Zagrebačka slavistička škola ne može utjecati; b) Dobivanje stipendije izravno od Zagrebačke slavističke škola. Namjera je Uprave Škole da se stipendije uvijek dodjeljuje najkvalitetnijim inozemnim studentima, odnosno sveučilišnim nastavnicima kojima je hrvatski jezik i književnost jedno od primarnih područje znanstvenoga interesa; c) Treći način jest da polaznici sudjeluju na seminaru na vlastiti trošak. Do sada je na seminarima Zagrebačke slavističke škole sudjelovalo više od dvije tisuće tristo polaznika iz 50-ak država svijeta.

Program

Najveći je dio programa seminara Zagrebačke slavističke škole nastavni, tj. rad u lektoratima i proseminarima (lektorat za početnike, konverzacijski lektorati različita stupnja, seminari iz hrvatske književnosti, povijesti i kulture). Od 2006. na seminarima se organizira i prevoditeljska radionica kojoj je cilj poticanje prevođenja hrvatske književnosti na strane jezike. Na seminaru gostuju brojni predavači, a redovito se održavaju tematski ciklusa predavanja – jedan posvećen hrvatskom jeziku, a drugi hrvatskoj književnosti.

Od samoga početka djelovanja Zagrebačke slavističke škole nastojalo se polaznicima i ponuditi kvalitetan kulturni program. Okolnost da se seminar održavao u Dubrovniku, Puli i Zagrebu, dakle u hrvatskim kulturnim metropolama, pružala je mnoštvo izvrsnih mogućnosti. Škola je nastojala biti multimedijsko središte (filmske projekcije, kazališne predstave, glazbene večeri, izložbe knjiga itd.) tako da su na njezinim seminarima sudjelovali brojni umjetnici (književnici, glumci, slikari, redatelji, glazbenici). Škola je ugostila i predstavila stranim slavistima, među ostalim, ugledne prevoditelje i znanstvenike. Na seminarima je promoviran i velik broj beletrističkih djela te stručnih knjiga iz područja jezikoslovlja, znanosti o književnosti i umjetnosti.