Dalmacija očima stranaca

Nakon predavanja jezikoslovnoga ciklusa predstavljena je u Poslijediplomskom središtu knjiga »Dalmacija očima stranaca« norveškog akademika Sveina Mønneslanda. Na promociji knjige uz njezina su autora sudjelovali prof. dr. sc. Ivo Pranjković i prof. dr. sc. Ivica Prlender, intendant Dubrovačkih ljetnih igara.

»Dalmacija očima stranaca« nastala je prikupljanjem najpoznatijih putopisa iz Dalmacije nastalih u razdoblju od gotovo čitavoga tisućljeća; od 1154. do 1925. godine. Zapisi popraćeni ilustracijama sadrže podatke koji otkrivaju kako su Dalmaciju vidjeli povjesničari, putopisci, pomorci, etnografi, pustolovi, umjetnici, graditelji, prirodoslovci i drugi autori koji su je pohodili. Profesor Pranjković predstavio je Sveina Mønneslanda, profesora slavistike na Odjelu za europske jezike, književnost i područne studije Sveučilišta u Oslu, te mu je zahvalio na trudu i profesionalno obavljenom poslu prikupljanja goleme građe vrijednih podataka koje su putnici bilježili o bogatoj kulturnoj baštini Dalmacije.

Prof. dr. sc. Ivica Prlender osvrnuo se na povijesni aspekt svrstavajući knjigu u inovativni žanr »Slika drugoga«. »Dalmacija očima stranaca« knjiga je u kojoj se Dalmacija prati očima drugih, a profesor Prlender okupljene je podsjetio na njezine povijesne odrednice.

Autor knjige, Svein Mønnesland, podijelio je s prisutnima životno iskustvo Dalmacije. Taj ga je dio Hrvatske oduševio već kao studenta i mladoga turističkog vodiča. Boraveći u Dalmaciji, upoznao se brzo s njezinom poviješću, kulturom, ljudskim mentalitetom... Kao student slavistike čitao je djela hrvatskih pisaca. Pratio je politički život Jugoslavije te je devedesetih godina izvješćivao norvešku javnost o stradanjima u Hrvatskoj. Čitanje Vladimira Nazora i Iva Vojnovića, djela Ivana Meštrovića, klapska pjesma, zdrava ishrana, život uz more, samo su neke od dalmatinskih specifičnosti koje profesor Mønnesland ističe. Na predstavljanju je knjige istaknuo i kako se nada da će ova dvojezična knjiga biti doprinos boljem upoznavanju Dalmacije te je zahvalio na pomoći dubrovačkim arhivima i muzejima, profesoru Ivi Pranjkoviću i Zagrebačkoj slavističkoj školi.