Cavtat – urbana povijesna jezgra Konavala
Nakon predavanja o hrvatskome slovopisu i pravopisu u predstandardizacijskome razdoblju koje je održala prof. dr. sc. Lada Badurina, za polaznike seminara Škole organiziran je stručni izlet u Cavtat – urbanu povijesnu jezgru Konavala.
Seminaristi su u Cavtatu posjetili umjetničku galeriju župne crkve Sv. Nikole. Pinakoteka je utemeljena 1952. godine te obuhvaća skromnu, ali vrijednu zbirku umjetničkih djela koju čine slike, plastike i crkveno liturgijsko posuđe. Među mnogim vrijednim umjetničkim djelima ističu se: ikona s prikazom Sv. Nikole iz petnaestoga stoljeća, alabasterni reljef iz petnaestoga stoljeća, Sv. Sebastijan baroknog majstora bolonjske škole Benedetta Genarrija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija te djela velikog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca. Osim djelâ Vlahe Bukovca izložen je i slikarev model te model Bogišićeva spomenika u gipsu. Pinakotekom veličinom dominiraju prostorno postavljene kulise »Grob Kristov« koje su djelo Vlahe Bukovca.
Drugo odredište polaznika Škole bila je kuća Baltazara Bogišića, pravnika i znanstvenika europskoga ugleda te poznatoga bibliofila i kolekcionara. Njegovim najvećim djelom smatra se »Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore«. Bogišićeva je kuća u doba Dubrovačke Republike jedno vrijeme bila sjedište dubrovačkoga kneza. U njoj je pohranjena ostavština koju čini zbirka dokumenata, objavljenih djela, manuskripta, pisama, fotografija, umjetničkih predmeta i predmeta iz svakodnevice.
Polaznici Škole također su posjetili kuću Vlahe Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskoga modernog slikarstva. Spomenička obilježja Bukovčeve kuće očituju se u njezinoj arhitekturi, vrtnom prostoru i smještaju u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, ali i u Bukovčevoj umjetničkoj ostavštini. U kući je izloženo četrdesetak radova koji predstavljaju Bukovčeve najvažnije faze: parišku, zagrebačku, cavtatsku i prašku. Uz portrete i slike intimističkoga obiteljskog karaktera izloženo je i autentično pokućstvo, odnosno izbor iz zbirke namještaja i osobnih Bukovčevih stvari.
Vlaho Bukovac pokopan je na groblju Sv. Roka u Cavtatu na kojemu je i mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić. Mauzolej je sagrađen 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV. stoljeća i to po želji oporučiteljice Marije Račić. Građen je od bijeloga bračkog kamena u obliku kupole i u čitavoj građevini nema niti jednoga komada drva ili nekog drugog materijala osim bronce, od koje su napravljena vrata i zvono.
Na zvonu salivenom po Meštrovićevu nacrtu upisana je njegova misao: »Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan«.
