Franjevački samostan: priča o pamćenju
Smješten na početku Straduna, franjevački samostan Male braće gotovo sedamsto godina čuva pamćenje grada Dubrovnika. U prostorijama samostana polaznike 40. seminara dočekao je gvardijan fra Stipe Nosić, a vrijednom knjižnicom proveo ih je prof. dr. sc. Milovan Tatarin.
Posjet franjevačkom samostanu započeo je u unutarnjem dvorištu, romaničko-gotičkom klaustru koji je sagradio Mihoje Brajkov iz Bara. Sudionici seminara prošetali su četverokrilnom terasom okruženom stupovima, od kojih je svaki 
ukrašen lisnatim ili figurativnim glavicama i stopama. Gvardijan fra Stipe Nosić polaznike je upoznao s poviješću samostana koja je iznjedrila znatan broj redovnika uspješnih na duhovnom, znanstvenom, književnom, diplomatskom, ljekarničkom, odgojnom i dobrotvornom polju.
Prvotni samostan Male braće utemeljen je 1228. godine izvan gradskih zidina, na Pilama. Nakon njegova rušenja 1317. izgrađen je unutar gradskih zidina novi, današnji, franjevački samostan, sjedište filozofskog i teološkog studija staroga Dubrovnika. 
U dugoj povijesti franjevački je samostan doživio dva teška razaranja. Jaki dubrovački potres iz 1667. oštetio je gornji dio njegova gotičkog zvonika, a bogata knjižnica i arhiv izgorjeli su u požaru. Tijekom ratnog razaranja dubrovačke gradske jezgre 1991. i 1992. godine na samostanski je kompleks pala 51 granata oštetivši krovove, knjižnicu, klaustar, muzej, sakristiju, blagovaonicu, perivoj...
Franjevačko pamćenje grada Dubrovnika najvećim se dijelom čuva u baroknoj crkvi, ljekarni i knjižnici. Ljekarna Male braće neprekidno djeluje od 1317, čime zaslužuje status najstarije ljekarne po neprekidnosti djelovanja. 
Osobito je impresivna knjižnica s više od 70.000 knjiga, 3.000 katalogiziranih rukopisa i 216 inkunabula. Polaznici su u pratnji fra Stipe Nosića i prof. dr. sc. Milovana Tatarina imali priliku vidjeti vrijedne rukopise koji se u knjižnici čuvaju. Budući da se u franjevačkom samostanu čuva najstariji prijepis epa »Osman«, profesor Tatarin prigodno je održao izlaganje o životu i djelu dubrovačkoga pisca Ivana Gundulića. Polaznicima je zatim pokazao rukopise Lovra Cekinića i Nikole Ohmučevića, jedne od najdragocjenijih rukopisa starije hrvatske književnosti.
Posjet franjevačkom samostanu završio je obilaskom sakristije i barokne crkve u kojoj se nalazi grob Ivana Gundulića.
