Medijska slika hrvatske književnosti

»Medijska slika hrvatske književnosti« naslov je predavanja koje je održao prof. dr. sc. Vinko Brešić i kojim je hrvatsku literaturu predočio kroz strukturu. Trima modelima hrvatske književnosti – srednjovjekovnoj, starijoj i novijoj književnosti – pridružio je osnovne odrednice po pitanju studijske periodizacije, kritičke podjele, autorā i djelā, središtā, jezika, pisma, žanrova, europskoga konteksta te medija. Posebnu je pritom pozornost posvetio, kao što i sâm naslov predavanja govori, medijskoj slici hrvatske književnosti.

Na početku predavanja profesor Brešić prikazao je studijsku periodizaciju hrvatske književnosti, dakle podjelu na srednjovjekovnu, stariju i noviju hrvatsku književnost. Kritička podjela odnosila se na periodizaciju književnosti od srednjovjekovne do suvremene hrvatske književnosti. Za svaki od triju modela književnosti o kojima je u predavanju bilo riječ profesor je istaknuo najvažnije autore i njihova djela. Osvrnuo se i na središta u kojima se razvijala književnost kroz navedena razdoblja te na jezik i pisma kojima su u pojedinim razdobljima pisana književna djela. Profesor Brešić prikazao je i žanrovsku sliku hrvatske književnosti kroz pojedina razdoblja. Tako je rekao da su u srednjovjekovnoj književnosti prevladavali kodeksi, misali, brevijari, lucidari, legende i mirakuli. U starijoj hrvatskoj književnosti javljaju se epistole, pastorale, epovi, poeme, elegije, soneti, komedije i tragedije, dok u novijoj hrvatskoj književnosti imamo budnice, balade, novele, romane, kritike, eseje, književnoznanstvenu publicistiku, pjesme u prozi, kratke priče, radio-drame, radio-krimiće ili napetice te SMS-priče i blogove. Profesor je također prikazao hrvatsku književnost u europskome kontekstu.

Medijska razina hrvatske književnosti u presjeku profesora Brešića zauzima najveći dio predavanja te je u nastavku predavanja profesor prikazao niz značajnih časopisa. Prvi časopis Matice ilirske/hrvatske objavljen je u Zagrebu 1842. godine pod naslovom »Kolo«. Prvi regionalni časopis nosi naziv »Zora dalmatinska«, a objavljen je u Zadru 1844. godine. Prvi hrvatski časopis u Bosni i Hercegovini objavljen je 1850. godine pod naslovom »Bosanski prijatelj«. »Slavonac« je bio prvi časopis u Slavoniji, točnije objavljen je u Požegi 1863. godine. Prvi znanstveni časopis objavljen je u Zagrebu 1864. godine pod naslovom »Književnik«. »Bosiljak« je bio prvi dječji časopis, a objavljen je u Zagrebu 1863. godine. Najznačajniji časopis 19. stoljeća bio je »Vienac«, a izlazio je u Zagrebu od 1869. do 1903. Glavni je časopis mladih modernista bečka »Mladost« iz 1898. godine. Prvi časopis Društva hrvatskih književnika bio je »Savremenik«, a izlazio je u Zagrebu od 1906. do 1941. godine. »Luč« je bio središnji časopis Hrvatskoga katoličkog pokreta. Jedan od najznačajnijih ekspresionističkih časopisa Šimićev je »Juriš« iz 1945. godine. Središnji časopis hrvatske emigracije bila je »Hrvatska revija«, dok su »Krugovi« iz 1952. godine i »Razlog« iz 1961. godine najznačajniji naraštajni časopisi. Pregled časopisa profesor je završio osvrtom na »Off« i »Quorum« te je rekao i nekoliko riječi o ulozi drugih medija u povijesti hrvatske književnosti, a to su: film, radio, televizija i internet.

Profesor Brešić zaključno je istaknuo da je medijska slika jedan od više aspekata ukupne slike hrvatske književnosti, da je sukladna periodizacijskim shemama te komplementarna žanrovskim podjelama.