Zagrebačka slavistička škola – 40 godina rada
Nakon predavanja doc. dr. sc. Tomislava Bogdana i prof. dr. sc. Vinka Brešića održan je okrugli stol na temu 40 godina rada Zagrebačke slavističke škole. Okrugli stol moderirao je voditelj Škole doc. dr. sc. Krešimir Mićanović, a o djelovanju Škole tijekom četiri desetljeća govorili su: prof. dr. sc. Krešimir Bagić koji je bio voditelj Škole od 2005. do 2008. godine, akademik Stjepan Damjanović, voditelj jezikoslovnoga ciklusa predavanja prof. dr. sc. Ivo Pranjković, financijska tajnica gospođa Božena Jurčić i docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani Đurđa Strsoglavec, voditeljica ovogodišnje slovenske prevoditeljske radionice.
Sudionici okrugloga stola govorili su o djelovanju Škole kroz četiri desetljeća, o svojim zaduženjima i iskustvima tijekom višegodišnjega rada na godišnjim seminarima spominjući pritom i zanimljive anegdote te spontano iskazujući pozitivne emocije i privrženost Školi. Govor sudionika upotpunjen je prezentacijom fotografijā koje prikazuju rad Škole od njezinih početaka do danas.
Predstavljen je i, povodom ovogodišnjega jubilarnog seminara objavljen, »Vodič kroz Zagrebačku slavističku školu« u kojemu se tekstom, slikom, grafičkim prikazima i tablicama prikazuje četrdeset godina djelovanja Škole, od 1972. pa do 2011. godine. Urednik je »Vodiča« doc. dr. sc. Krešimir Mićanović.
Zagrebačka slavistička škola već 40 godina potiče i promiče poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Polaznici škole uglavnom su inozemni studenti kroatistike i slavistike te znanstvenici i nastavnici na stranim sveučilištima. Središnji je oblik djelovanja Škole organizacija godišnjega seminara koji svojim polaznicima nudi kroatističke sadržaje, organizira lektorate i proseminare, prevodilačke radionice, tematske cikluse predavanja, kulturna događanja. Zagrebačka slavistička škola organizirala je od 1972. do 1990. seminare u Dubrovniku i Zagrebu, 1991. u Zagrebu, od 1992. do 1998. u Puli, a od 1999. godine hrvatski seminari za strane slaviste ponovno se održavaju u Dubrovniku.
Prvi je voditelj, tada direktor, Zagrebačke slavističke škole bio Franjo Grčević. Nakon njega dužnost direktora preuzeo je Mladen Kuzmanović koji je Školu vodio od 1982. do 1998. godine. Marko Samardžija, Krešimir Nemec i Ivo Pranjković voditelji su 28. seminara. Stipe Botica voditelj je Škole od 2000. do 2004. Od 2005. do 2008. Zagrebačku slavističku školu vodio je Krešimir Bagić, a od 2009. godine voditelj je Škole Krešimir Mićanović.
Uključujući ovogodišnji, jubilarni 40. seminar, može se reći da je na Školi sudjelovalo gotovo 2.550 polaznika iz 55 država. Među njima su najviše dolazili iz Njemačke, Poljske, Austrije, Italije, Mađarske, SAD-a i Francuske.
Seminari su u koncepcijskome smislu vrlo slični, no razlikuju se po tematskim blokovima predavanja, po umjetnicima koji su gostovali na seminarima, po stručnim izletima, publikacijama i, na kraju, po broju polaznika. Na seminarima Škole gostovali su brojni umjetnici. Ivan Slamnig prvi je književnik koji je početkom 70-ih gostovao na seminaru. Nakon njega dolazili su: Dobriša Cesarić, Jure Kaštelan, Dragutin Tadijanović i drugi. U posljednjih desetak godina gostovali su: Zoran Ferić, Ivo Brešan, Stanko Andrić, Mirko Kovač, Branko Čegec, Arsen Dedić, Dragan Despot, Vilim Matula, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić Bodrožić i drugi.
Od 2005. godine u sklopu Škole provode se i prevoditeljske radionice. Prva je radionica bila polonistička, a ove se godine odvija slovenistička radionica. Cilj je radionicā poticaj prevođenja hrvatske literature na strane jezike.
Škola od 2005. godine ima i svoju internetsku stranicu. Danas se, osim dnevnog praćenja seminarskoga rada, na stranici Škole nalazi i elektronička biblioteka autorskih tekstova, Anagram. Tekstovi Anagrama tematiziraju različite segmente hrvatskoga jezika, književnosti, teorije i kulture, a posebna rubrika biblioteke sadrži i tekstove suvremenih hrvatskih pisaca.
Škola je tijekom dugogodišnjega djelovanja imala i ulogu izdavača. Dosad je Škola tiskala, sama i u suradnji s drugim izdavačima, gotovo 40 knjiga.
Na poticaj prof. dr. sc. Krešimira Bagića tiskane su antologije suvremene hrvatske poezije, drame i proze. Prošle godine objavljen je zbornik znanstvenih tekstova o hrvatskoj lirici »Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike«, koji je priredio Tvrtko Vuković, a ove godine bit će predstavljena knjiga Lea Rafolta »Priučen na tumačenja. Deset čitanja« koja sadrži interpretacije drama suvremenih hrvatskih dramskih pisaca.
