Stručni izlet u Cavtat
Dvotjedni boravak sudionika 43. seminara u Dubrovniku uključuje tri stručna izleta u dubrovačku okolicu. Polaznici su trećega dana seminara otputovali u Cavtat, gradić smješten 19 kilometara jugoistočno od Dubrovnika. Pod stručnim vodstvom posjetili su zbirku Baltazara Bogišića, Pinakoteku crkve Sv. Nikole, rodnu kuću Vlaha Bukovca i mauzolej obitelji Račić.
Cavtat je smješten na poluotoku Rat koji zajedno s poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. Nakon prodora Slavena i Avara u ove krajeve i pada Zapadnog Rimskog Carstva ova je važna rimska kolonija propala, a njezini su stanovnici izbjegli u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusu iz koje je nastao Dubrovnik. Za vrijeme Dubrovačke Republike Cavtat je bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike, odmah iza Dubrovnika.
Sudionici 43. seminara najprije su posjetili zgradu Kneževa dvora iz 16. stoljeća u kojoj se danas nalazi zbirka Baltazara Bogišića – pravnika i znanstvenika europskog ugleda. U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe. Posebno se ističe zbirka stare grafike (8.185 listova hrvatske i najšire europske provenijencije od 16. do kraja 19. stoljeća), koja je jedna od triju najvećih zbirki u Hrvatskoj, te znalački sabrana numizmatička kolekcija (2.700 primjeraka). Zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja Bogišićeva knjižnica ide u red najdragocjenijih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj (oko 15.000 naslova knjiga i brošura, 66 inkunabula, 164 rukopisa). Jedinstvenu znanstvenu i kulturnu vrijednost ima i bogata arhivska građa koju je Bogišić prikupio te njegova velika osobna prepiska (10.092 pisma, 1.481 korespondent).
Organiziran je i posjet Pinakoteci župne crkve Sv. Nikole, vrijednoj zbirci slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa utemeljenoj 1952. godine. Polaznici su imali priliku vidjeti vrijedna umjetnička djela kao što su stari obredni predmeti, ikona s prikazom Sv. Nikole iz XV. stoljeća, alabasterni reljef iz XV. stoljeća, Sv. Sebastijan baroknoga majstora bolonjske škole Benedetta Gennarija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija te djela velikoga hrvatskog slikara Vlaha Bukovca.
Sljedeće odredište bila je rodna kuća Vlaha Bukovca, jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva. Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njezina arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, nego ponajprije umjetnička ostavština Vlaha Bukovca i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti. Po svojoj prostornoj organizaciji Kuća Bukovac tipična je građanska kuća 19. stoljeća, kamena dvokatnica s ulaznim dvorištem – kortom i prostranim stražnjim vrtom. Posebno su zanimljivi zidni oslici koji prekrivaju zidove starog, istočnog dijela kuće, a radio ih je mladi Bukovac prije odlaska na školovanje u Pariz. U nekadašnjemu dnevnom boravku – tinelu i slikarevu ateljeu izloženo je tridesetak najreprezentativnijih djela iz Bukovčeve ostavštine, ali i dio zbirke namještaja, uporabnih predmeta i osobnih predmeta iz Bukovčeva vremena.
Stručni obilazak stare cavtatske jezgre završio je na groblju Sv. Roka. Na njemu se nalazi mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić, a izgrađen je prema ideji najvećega hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Mauzolej je sagrađen 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV. stoljeća prema želji oporučiteljice Marije Račić. Građen je od bijeloga bračkog kamena u obliku kupole. U cijeloj građevini nema nijednoga komada drva ili kojega drugog materijala osim bronce od koje su napravljena vrata i zvono. Cijeli mauzolej pun je simbolike koja predstavlja tri osnovne etape ljudske sudbine: rađanje, život i smrt. Na zvono saliveno također prema Meštrovićevu nacrtu upisana je njegova prekrasna misao: »Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan.«
