Stručni izlet u Trsteno i Ston
U centru Trstenog, naselja smještenog 20-ak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, polaznike su dočekale divovske platane, visoke oko 50 metara s opsegom debla u prsnoj visini oko 12 metara, procijenjene starosti oko 400 godina. Zatim su polaznici prošetali Arboretumom Trsteno, jedinim arboretumom na hrvatskoj jadranskoj obali. Arboretum Trsteno osnovan je 1948. godine na prostoru i podlozi povijesnog ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog od 1494. godine.
Prostire se na 25 hektara te objedinjuje nekoliko različitih cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik te prirodnu vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju makije i priobalne stijene. Arboretum je zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture o kojem skrbi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Polaznici su ispod »zelene lođe« imali priliku uživati u prekrasnom pogledu na more, a u dobro očuvanoj mlinici sa starim prešama za masline slušali su o nekadašnjoj poljodjelskoj djelatnosti na posjedu.
Nakon posjeta Arboretumu polaznici su se uputili prema Stonu, gradiću i luci na poluotoku Pelješcu, udaljenom od Dubrovnika oko 60 kilometara.
U prvoj polovici 14. stoljeća Ston je postao sastavnim dijelom Dubrovačke Republike i tada počinje planska izgradnja naselja. Radi zaštite Republika je izgradila zidine, što je bio jedan od najvećih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata onoga doba u Europi. Grad je, da bi se što lakše mogao braniti, izgrađen na malom prostoru, pritom su bila izgrađena dva Stona - južno Ston i sjeverno Mali Ston. Ston je ostao u sastavu Dubrovačke Republike sve do njezine konačne propasti 1808. godine (kada francuski maršal Marmont donosi odluku o njezinu ukidanju) i to, kako se nerijetko ističe, kao drugi grad po važnosti odmah poslije Dubrovnika. Ston je osim po zidinama vrlo poznat i po solani. O prošlosti i sadašnjosti stonske solane polaznicima je govorio direktor solane Svetan Pejić.
Smatra se da je solana postojala još za vrijeme rimskoga vladanja istočnom obalom Jadrana, također da su Dubrovčani otkupili Ston upravo da bi preuzeli ondašnju solanu i mogli trgovati solju, što je bio unosan posao. Stonska solana i danas je u funkciji te se svake godine organizira »berba soli«, što znači vađenje soli iz bazena. Pritom se dnevno, po riječima vlasnika solane, izvadi 30-100 tona soli, i to ručno. Polaznici koji su točno odgovorili na nagradna pitanja o solani mogli su dobiti i prigodne poklone.
Nakon predavanja Svetana Pejića polaznici su se prošetali Stonom i poznatim zidinama.
