Dubrovnik - umjetničko djelo (Obilazak Grada)
Popodnevni dio programa polaznici su, uz stručno vodstvo gosopđe Mire Knežević, proveli u razgledavanju jezgre Dubrovnika, grada sagrađenog na morskoj hridini uz strmu padinu brda Srđ, savršenog primjera srednjovjekovnog sustava gradnje, jedinstvene političke i kulturne povijesti te svjetski poznate spomenične baštine i ljepote što ga čini jednim od najatraktivnijih gradova Sredozemlja.
Uz kratki opis posjećenih objekata i lokacija, priložene su i slike monumentalnih dubrovačkih zidina, koje su tijekom obilaska fotografirali polaznici Škole.
Stradun
U grad se ulazi kroz dvostruka gradska vrata nad kojima dominira kamena skulptura hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koja predstavlja zaštitnika grada Dubrovnika, sv. Vlaha. Prolaskom kroz gotički luk unutrašnjih gradskih vrata pogled se pruža na glavnu gradsku ulicu, Placu (Stradun).
Jednostavnost glavne gradske ulice Place, zvane Stradun, odražava sklad čitave gradske jezgre Dubrovnika, u čemu je njegova najveća vrijednost i veličina. Arhitektonsko rješenje Place pokazuje djelotvornost u rješenjima i trgovački duh Dubrovačke Republike u teškim vremenima.
Onofrijeva fontana
Ulaskom u grad na Placu, razgledavanje započinje obilaskom velike fontane poligonalnog oblika sa 16 isklesanih maskerona za izljev vode. Projektirao ju je Onofrio della Cava iz Napulja kao simbol izgradnje gradskog vodovoda 1438. i dovoda izvorske vode. Danas se na njenom stubištu u podnožju odmaraju turisti okrjepljujući se svježom vodom zajedno s dubrovačkim golubovima.
Crkva Sv. Spasa
Nasuprot Velike Onofrijeve fontane jedna je od najljepših dubrovačkih crkava, mala zavjetna crkva Sv. Spasa, posvećena 1520. u znak zahvalnosti grada za preživjeli potres.
Uz crkvu sv. Spasa veliki je kompleks Franjevačkog samostana. U unutrašnjost crkve nalazi se grob dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića. Dvostruki tanki stupovi s različitim oblicima grotesknih životinjskih likova jedno su od najljepših ostvarenja kasne romanike u Dalmaciji. Danas se u crkvi i klaustru često izvode koncerti klasične glazbe.
U sklopu samostana osnovana je 1317. i jedna je od najstarijih ljekarni u Europi, a danas u sklopu samostana radi ljekarna kao sljedbenica stare samostanske ljekarne.
Franjevačka knjižnica posjeduje 20.000 svezaka i jedna je od najstarijih i najvrjednijih u Hrvatskoj jer čuva mnoštvo inkunabula, primjerke crkvenih korala te rukopisa. Među njima su rukopisi hrvatskih i stranih pisaca poput prvog izdanja Judite Marka Marulića, a tu se čuva i jedan rani prijepis Osmana dubrovačkog baroknog pjesnika Ivana Gundulića.
Palača Sponza
Palača carinarnice - Divona, zvana Sponza, najizrazitiji je primjer gotičko-renesansnog stila specifične dubrovačke arhitekture. Ovo je mjesto bila trgovačka žila kucavica grada, a u 17. stoljeću i sastajalište članova Akademije učenih koji su raspravljali o književnosti, umjetnosti i znanosti. Danas je u palači Sponzi smješten Povijesni arhiv, jedan od najbogatijih u Europi.
Orlandov stup
U središtu trga između Sponze, crkve Sv. Vlaha i zvonika, uzdiže se Orlandov stup s likom oklopljenog srednjovjekovnog ratnika. Po legendi je Rolando spasio Dubrovnik od Saracena i potukao ih kod Lokruma. Danas, od osnutka Dubrovačkog ljetnog festivala 1950., na trgu oko Orlandovog stupa odvija se svečano scensko otvaranje Festivala, a na stup se diže festivalska zastava sa simboličkim natpisom »Libertas«.
Crkva sv. Vlaha
Vrijedna je divljenja i crkva dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha koji je, prema dubrovačkim ljetopiscima, svetac zaštitnik postao kada se u liku starca objavio župniku katedrale da ga upozori na opasnost da mletački brodovi, koji su se usidrili u Gružu, nemaju prijateljske namjere. Tako je osujećen noćni napad Mlečana i grad bio spašen. Danas se na stubištu pred crkvom često održavaju svečanosti i priredbe.
Knežev dvor
Knežev dvor jedan je od najznačajnijih spomenika profane arhitekture na hrvatskoj obali, a bio je upravno-administrativno sjedište Dubrovačke Republike. U osnovi je to gotička palača s renesansnim i baroknim rekonstrukcijama. U atriju Kneževa dvora danas se priređuju koncerti jer prostor se osim ljepotom odlikuje i izvrsnom akustikom.
Gradske zidine
Gradske zidine jedan su od najmonumentalnijih fortifikacijskih spomenika u Europi i primjer razvoja arhitekture tvrđava. Gradnja prvih utvrda započela je već u 8. stoljeću, ali je najintenzivnija izgradnja bila od sredine 15. do kraja 16. stoljeća. Veliki potres 1667. nije ih mnogo oštetio.
Zidine opasuju grad u obliku nepravilnog višekutnika, s kulom Minčetom na najvišem sjeverozapadnom kopnenom uglu grada i tvrđavom Sv. Ivana s morske, jugoistočne strane.
Jake tvrđave poput Lovrijenca na Pilama i Revelina na Pločama, mada su odvojene od zidina, spadaju u obrambeni sustav. Tri su ulaza na gradske zidine: na Stradunu kod vrata od Pila, kod tvrđave Sv. Ivana i u vratima od Carinarnice.
