Prostorna značenja na razini rečenice

Zaključno predavanje jezikoslovnog ciklusa održao je gost predavač doc. dr. sc. Branimir Belaj s Filozofskog fakulteta u Osijeku, a govorio je o prostornom značenju na razini rečenice te je dao isrpan prikaz načina na koji se u kognitivnoj lingvistici pristupa kategoriji prostora.

Sažetak predavanja

1) Načelno o odnosu jezika i prostora

• nezaobilazan i ključan utjecaj prostora na jezik → prostor kao temeljna kognitivna domena → iskustvena baza (empirizam), ali i prediskustvena narav prostorne orijentacije (racionalizam) → prostor i svakodnevni život (sociolokativni, socioadlativni, socioablativni i socioperlativni prostor) → implikacije odnosa prostora i jezika na svim razinama jezičnoga opisa → suvremene lingvističke teorije utemeljene na premisi o prostornoj uvjetovanosti jezika → lokalističke jezične teorije / lokalističke teorije padeža / teorije semantičkih lokalizacija / prostorna gramatika (npr. Anderson 1971, 1973, 1977; Lyons 1977; Lakoff i Johnson 1980; Langacker 1982, 1987, 1991)

2) Temeljni pojmovni aparat lokalističkih teorija

• objekt lokalizacije, orijentir (unutarnji i vanjski), lokalizator (npr. Mačka (OL) je u (OR) dvorištu (L))
• podstrukture scenarija: trajektor i orijentir (eng. trajector i landmark) - prostorna gramatika / kognitivna gramatika (npr. Mačka (TR) je u dvorištu (OR))
• objekt lokalizacije (trajektor), determinator lokalizacije, orijentir

3) Prostorna značenja na razini složene rečenice

• temeljni semantički padeži: mjesta (lokativnost-statičnost), pravca1 (perlativnost-dinamičnost) i smjera (ablativnost, adlativnost-dinamičnost)
• osnovna teza: polisemičnost i shematičnost temeljnih semantičkih padeža. Dokazati polisemičnost svih četiriju temeljnih prostornih značenja odnosno uspostaviti, prepoznati i objasniti visokoshematično (hiperonimično) značenje zajedničko svim specifičnijim ostvarajima, kako prototipnim tako i rubnim, koji su utemeljeni na principu natkategorijalne odnosno interkategorijalne lokalizacije

  Primjer: Krenuo je od kuće > Poginuo je od metka > On je od Imotskog > Ivana je sestra od Marka > On je viši od svoga brata

1. zavisnosložene rečenice:
   • mjesne
     1. • Naći ćemo se (OL) gdje (DL-OR) je dogovoreno. (lokativnost)
        • Trči (OL) dokle (DL-OR) ti je rečeno. (adlativnost)
        • Vrati se (OL) odakle (DL-OR) si došao. (ablativnost)
        • Prošao je (OL) kuda (DL-OR) nije smio. (perlativnost, etapna translokalnost)
     2. • Tražio je (AG) sreću (OL) u (DL) čemu (OR) je nema. (lokativnost)
        • Sreća (OL) se ne rađa iz (DL) čega (OR) obično mislimo da se rađa. (ablativnost, ekstralokalnost)
   • vremenske
     • Ne zaboravite (OL) se pozdraviti prije (DL-OR) nego (kada budete odlazili odnosno u vremenu prije odlaska) što odete. (lokativnost, pretemporalnost (anteriornost) je prelokalnost)
     • Nakon (DL-OR) što (kada odnosno u vrijeme kada) završite (OL) s igrom, obavezno dođite kući. (lokativnost, posttemporalnost (posteriornost je postlokalnost)
     • Neka se djeca (OL) igraju dokle (dokad) (DL-OR) hoće. (adlativnost, vremenska adlativnost je prostorna adlativnost)
     • Ponaša se (OL) tako otkad (DL-OR) zna za sebe. (ablativnost, vremenska ablativnost je prostorna ablativnost)
     • Napravit ću (AG) to (OL) preko (DL) vikenda (OR). (perlativnost, vremenska perlativnost odnosno sumarna translokalnost je prostorna perlativnost odnosno sumarna translokalnost)
     • Napravit ću (AG) to (OL) kroz (DL) sljedećih nekoliko dana (OR). (perlativnost, vremenska perlativnost odnosno etapna translokalnost je prostorna perlativnost odnosno etapna translokalnost)
   • načinske suodnosnoga tipa
     • Napravi (AG) to (OL) ovako (DL-OR) kako (kao što, na način kako) sam ti rekao.
     • tako kako (kao što)
     • onako kako (kao što)

       (lokativnost, implicitna ablativnost (govorno lice), načinska udaljenost je prostorna udaljenost

   • uzročne
     • Povjerovali smo (AG-OL-naše vjerovanje) mu na (DL) osnovi toga (OR) što nikada nije lagao. (lokativnost)
     • Shvatili smo (AG-OL-naše shvaćanje) da laže po (DL) tome (OR) što je počeo zamuckivati. (lokativnost)
     • Nije položio ispit iz (DL) razloga što nije učio (OL-OR). (ablativnost, ekstralokalnost)

       - OL= nastalo stanje koje se kreće od konkretiziranoga entiteta prema entitetu u ciljnoj domeni; npr. prototipnije u rečenici Poginuo je od metka, gdje je smrt kao OL stanje (efektor1) koje je zahvatilo subjekt (pacijens), a došlo je do subjekta, i potom ga obuzelo, od metka kao OR (efektor2)

   • odnosne (raščlanjene)
     • Donio je djeci puno igračaka, na čemu smo mu poslije zahvalili. (lokativnost)
     • Pomirio se s djecom, do (DL) čega (OR) mu je bilo iznimno stalo (OL). (adlativnost)
     • Previše je jeo, od (DL) čega (OL-OR) mu je poslije bilo muka. (ablativnost, uzročno - posljedično značenje)
     • Iznevjerio ga je po treći put, preko (DL) čega (OR) ovaj (OL) nikako nije mogao prijeći. (perlativnost, sumarna translokalnost)
   • uvjetnodopusne
     • Gdje (DL-OR) god bili (OL), mislit ćemo na vas. (lokativnost)
     • Dokle (dokad) (DL-OR) god hodali (OL), nećemo vidjeti ono što smo namjeravali. (adlativnost)
     • Odakle (DL-OR) god krenuli (OL), stići ćemo na cilj. (ablativnost)
     • Kojim god putom (OR) išli (OL), stići ćemo na cilj. (perlativnost)
     • Preko (DL) kojega god mosta (OR) prelazili (OL), bojat ćemo se. (perlativnost, sumarna translokalnost)
     • Kroz (DL) koje god nevolje (OR) prolazili (OL), nećemo odustati. (perlativnost, etapna translokalnost)
   • atributne
     1. • Ponovno smo se našli na mjestu gdje (DL-OR) smo se rastali (OL) prije deset godina. (lokativnost)
        • Napokon smo ugledali kućicu do (u) (DL)koje(u) (OR) smo željeli stići (OL). (adlativnost, intralokalnost)
        • Kućica od (iz) (DL) koje (OR) smo krenuli (OL) na uspon bila je trošna i neugledna. (ablativnost, ekstralokalnost)
        • Most preko (DL) kojega (OR) smo prešli (OL) zamalo se srušio. (perlativnost, sumarna translokalnost)
     2. • Situacija u (DL) kojoj (OR) se nalaziš (OL) poprilično je nezavidna. (lokativnost) - stanja i događaji su posude
        • Izgubio sam prijatelja do (DL) kojega (OR) mi (OL) je bilo iznimno stalo. (adlativnost) - emocionalna blizina je prostorna blizina
        • Obuzela me je tuga od (DL) koje (OR-OL) sam se loše osjećao. (ablativnost, unutarnja uzročnost, unutarnji efektori)
        • Našli smo metak od (DL) kojega (OR-OL) je stradao.(ablativnost, izvanjska uzročnost, izvanjski efektori)
        • Susreo sam čovjeka preko (DL) kojega (OR) smo se upoznali (OL). (perlativnost, sumarna translokalnost)
        • Opet smo stigli do tunela kroz koji smo i lane prolazili. (perlativnost, etapna translokalnost) - mogućnost sudjelovanja svih prostornih prijedloga kao dijela veznoga sredstva
   • subjektne
     1. • Nije naznačeno gdje (DL-OR) trebamo doći (OL). (lokativnost)
        • dokle (DL-OR) trebamo ići (OL). (adlativnost)
        • odakle (DL-OR) trebamo krenuti (OL). (ablativnost)
        • kojim putem (OR) trebamo ići (OL). (perlativnost)
     2. • Zna se na (DL) čemu (OR) gradimo svoje stavove (OL). (lokativnost)
        • do (DL) čega (OR) držimo (OL). (adlativnost)
        • iz (DL) koje (OR)su se pravrste razvili gmazovi (OL). (ablativnost, ekstralokalnost)
        • preko (DL) čega (OR) ne možemo prijeći (OL). (perlativnost, sumarna translokalnost)
   • objektne
     1. • Ne znamo gdje (DL-OR)se nalazimo (OL). (lokativnost)
        • dokle (DL-OR) trebamo ići (OL). (adlativnost)
        • odakle (DL-OR) trebamo krenuti (OL). (ablativnost)
        • preko (DL) kojeg mosta OR) moramo prijeći (OL). (perlativnost, sumarna translokalnost)
     2. • Ne znamo gdje da tražimo sreću. (lokativnost)
        • do čega nam je zapravo stalo. (adlativnost)
        • iz čega se ljubav rađa. (ablativnost, ekstralokalnost)
        • kroz kakve ćemo sve neprilike proći. (perlativnost, etapna translokalnost)
2. nezavisnosložene rečenice
   • sastavne, rastavne, suprotne - kao i kod zavisnosloženih rečenica postoji mogućnost konkretizacije svih četiriju temeljnih semantičkih padeža i njihovih inačica