Franjevački samostan: priča o pamćenju
U petak, 21. kolovoza polaznici 44. seminara posjetili su franjevački samostan Male braće. Fra Stipe Nosić dočekao je okupljene i odmah ih zainteresirao pričom o izgradnji samostanskoga kompleksa. Povijesni izvori svjedoče da je stari samostan Sv. Toma najprije izgrađen izvan samostanskih zidina. Iz sigurnosnih razloga samostan i crkva s pripadajućom ljekarnom, sada Male braće, počinju se graditi unutar zidina 1317. godine, a glavnina radova dovršena je u 14. stoljeću. U franjevačkoj ljekarni koja djeluje i danas pripremaju se proizvodi po tradicionalnoj franjevačkoj recepturi (preko 2000 očuvanih recepata u franjevačkoj knjižnici).
Brojni potresi, požari i ratovi pogodili su samostanski kompleks kroz stoljeća sve do teških razaranja 1991. i 1992. godine. Tako je u požaru nakon Velike trešnje 1667. nestalo oko 6000 vrijednih rukopisa samostanske knjižnice i arhiva. Zahvaljujući predanom radu i skrbi redovnika, današnja knjižnica broji 70.000 knjiga, 3.000 katalogiziranih rukopisa i 216 inkunabula. Fra Stipe Nosić istaknuo je kako je 1860. fra Inocent Čulić, poznat kao fratar Gluhi, dovršio inventar važnih dubrovačkih knjiga i rukopisa po kojemu i danas mnogi pretražuju knjige. Među njima su se nalazile i zabranjene knjige koje su svećenici mogli koristiti u obrazovne svrhe. Vrlo je vrijedan glazbeni arhiv samostana jer slovi za najbogatiju riznicu starih notnih zapisa na čitavom južnoslavenskom prostoru. U samostanskoj knjižnici polaznici 44. seminara imali su priliku vidjeti vrijedan primjerak staroga antifonara s kvadratnim srednjovjekovnim notama. Riječ je o rukopisu koji nije namijenjen privatnoj pobožnosti zbog čega je velikih dimenzija. Kvaliteta i vrijednost toga rukopisa, osim po veličini, mogu se iščitati preko iluminacija, pisma, pergamenta (teleća koža) i drugih pokazatelja.
Kroz romaničko-gotički samostanski klaustar, vrt i crkvu baroknoga interijera posjetitelje je provela dr. sc. Rozana Vojvoda. Ispričala im je više o samostanskoj ljekarni, trećoj po starosti u Europi. Do 1901. godine ona se nalazila u malom sjevernom klaustru, a danas je smještena lijevo od ulaza u samostan. Donji, veliki klaustar samostana rombičnog je oblika, a njegovih 120 stupova izgradio je majstor i klesar Mihoje Brajkov iz Bara. Šesterodijelni otvori klaustra ukrašeni su motivima iz romaničkoga bestijarija. Gotičko-romanički stil građevina koje su preživjele katastrofalni požar, poput ovoga klaustra, pokazuje da su Dubrovčani vrednovali tradiciju i u skladu s njom njegovali konzervativnost u arhitekturi i umjetnosti.
Polaznici seminara imali su priliku pogledati i prekrasne zidne oslike iz 18. stoljeća i 19. stoljeća koji u 18 luneta predstavljaju ciklus iz života Sv. Franje. Freskoslike su pratili dvojezični stihovi pjesnika Bernardina Ričardića. Restauracija slika i stihova u lunetama učinjena je 2009. godine. Na zidu klaustra polaznici su vidjeli sarkofag Marina Gučetića s reljefima iz 14. stoljeća.
Posjet samostanu završio je obilaskom muzejske zbirke u kojoj su sudionici vidjeli zbirku liturgijskoga ruha i posuđa, srednjovjekovne beneventanske dokumente, prikaz Dubrovnika prije potresa i slike Mate Celestina Medovića i Vlaha Bukovca, predstavnika hrvatske moderne u slikarstvu. U tom su se raspoloženju polaznici zaputili prema Pločama i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
