Izložba: Umjetnička galerija Dubrovnik
Nakon obilaska franjevačkoga samostana polaznici su se uputili u Umjetničku galeriju Dubrovnik odnosno muzej moderne i suvremne umjetnosti. Galerija je osnovana 1945. godine u zgradi Rektorata, a od 1948. nalazi se u nekadašnjoj vili Bože Banca. Premda nastala u 20. stoljeću, palača je – u skladu s dubrovačkom konzervativnosti – ostvarena u neorenesansnom (trijem) i neogotičkom stilu (dvorana), po uzoru na remek-djela dubrovačke urbane i ladanjske renesansne arhitekture. Njezin prvi direktor bio je Kosta Strajnić koji 1928. na nagovor Ivana Meštrovića i Marka Murata dolazi u Dubrovnik i zapošljava se kao pomoćnik konzervatora starina u Nadleštvu za umjetnost i spomenike. Odmah radi na stvaranju likovne scene okupljanjem mladih likovnih talenata u neformalnu slikarsku školu.
Razgledavanje Galerije započelo je na terasi ukrašenoj brončanim skulpturama i okrenutoj prema moru. Od šezdesetih godina prošloga stoljeća težio se otvoreni prostor naseliti umjetnošću. U zbirci skulptura nalaze se: Franjo Krišnić (Majčina igra 1965, Plesačica 1933, Dijana 1926), Nikola Njirić (Muški torzo 1959), Valerije Michieli (Talac II 1963), Robert Frangeš Mihanović (Bratstvo 1917), Ivan Lozica (Ženski akt 1938) i Vanja Radauš (Riba 1970). Osim u skulpturi sudionici seminara na terasi su uživali u pogledu na gradske zidine i otok Lokrum.
Potom su posjetili stalni postav Galerije sastavljen od djela najvažnijih slikara, kipara i grafičara hrvatske moderne. Dr. sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica, polaznicima je rastumačila temeljno poslanje Umjetničke galerije Dubrovnik koje počiva na prikupljanju, čuvanju, izlaganju, znanstveno-stručnoj obradi i publikaciji likovno-umjetničke građe. Zahvaljujući sedamdesetgodišnjem kontinuitetu Umjetnička galerija okuplja vrijedan fundus likovne produkcije s više od dvije tisuće slika, skulptura, grafika i crteža usustavljenih u trima zbirkama – regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. Iako je prvenstveno usmjerena na nacionalnu umjetnost od kraja 19. stoljeća do kraja Drugoga svjetskog rata, Galerija ne zapostavlja ni suvremenu hrvatsku i svjetsku umjetnost. Osobita je pozornost posvećena umjetnicima koji su životom i djelovanjem vezani za dubrovačko područje, a predvodi zbirka radova Vlaha Bukovca s čak 288 djela, među kojima su najpoznatiji njegovi portreti. Posjetitelji su u galeriji mogli pogledati i slike Mate Celestina Medovića (serije predivnih peljeških pjezaža), Marka Murata, Marka Rašice, Ignjata Joba, Gabre Rajčevića, Ivana Ettorea, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Oskara Hermana, Milivoja Uzelca, Ive Dulčića, Antuna Masle, Đure Politike i mnogih drugih. Obilazak stalnoga postava zaključen je konceptualnom umjetnošću 20. stoljeća – geometrijskom i organskom apstrakcijom Julija Knifera i Alberta Kinerta.
Posjetitelji su na kraju imali priliku pogledati izložbu crteža i akrilika na platnu pod nazivom Transcendencije međunarodno nagrađene umjetnice Lade Vlainić. Umjetnica je premijerno predstavljena 7. kolovoza u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik serijom monokromnih slika i crteža sugestivnoga linearnog izraza.
