Modernost nasuprot historiji: uvid književnog teksta i nevid književne povijesti
Izvanredni profesor dr. sc. Tomislav Brlek s Katedre za opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je drugo u nizu književnoznanstvenih i kulturoloških predavanja. Brlek je diplomirao engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2002. magistrirao radom pod naslovom Mjesto i značenje Teda Hughesa u shakespearskoj kritici, a 2007. doktorirao disertacijom T.S. Eliot in the Context of Contemporary Literary Theory. Član je Association Internationale de Littérature Comparée, T. S. Eliot Society, Hrvatskog semiotičkog društva, Društva filmskih kritičara i Društva književnih prevoditelja. Autor je brojnih znanstvenih radova i studija.
Profesor Brlek započeo je predavanje osnovnom tezom da je književni tekst po svojoj prirodi uvijek moderan, ali ga književna historiografija i drugi historiografski pristupi nastoje učiniti dijelom povijesti kako bi on postao značenjski savladiv. Prikaz povijesti književnosti sličan je prikazu opće povijesti jer književne tekstove promatra kao događaje jednokratno smještene u vremenu. Književni se tekst s druge strane uvijek iznova događa, što ga i čini modernim. On sam po sebi odbacuje svaki pokušaj da ga se učini dijelom kakva razvojnoga procesa.
Navedene teze profesor Brlek primijenio je i oprimjerio na dvama hrvatskim književnim djelima – Isušena kaljuža Janka Polića Kamova i Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Naime književna historiografija sklona je tumačiti Kamovljevo djelo kao biografiju, a Krležino kao politički komentar i određeno viđenje hrvatske povijesti, što Brlek smatra izrazito spornim. On ističe da je jedina činjenica o književnom tekstu ona koja se usvaja čitanjem i da neposredno iskustvo teksta nije dio prošlosti nego danoga trenutka. Smatra kako je uspostavljanje veza u književnome tekstu važnije od njegova sadržaja i stoga ističe prednost semiotičke perspektive u odnosu na kauzalno-semantičku u pristupu književnome tekstu.
Lucija Stahor
