Otvaranje 50. seminara Zagrebačke slavističke škole
U Velikoj dvorani Ivan Supek Poslijediplomskoga središta Dubrovnik 22. kolovoza 2022. svečano je otvoren 50. hrvatski seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole (ZSŠ). Voditeljica Škole Zrinka Jelaska uvodnom je riječju pozdravila auditorij istaknuvši bogatu pedesetogodišnju tradiciju Škole kao iznimno važne i plodonosne međunarodne djelatnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Potom je riječ preuzela zamjenica voditeljice Iva Nazalević Čučević te objasnila kako su naziv i tema ovogodišnje Škole „Pedeset godina hrvatskih odjeka – ishodišta i dosezi“ istovremeno obljetnički i znanstveni. Ukratko je predstavila znanstvena predavanja, proseminare i lektorate koji obuhvaćaju književne, kulturološke i jezikoslovne teme. To je uz kulturni program, u okviru kojega će polaznici posjetiti dubrovačke znamenitosti, okosnica sadržaja Škole. Osim toga posvetila je dio izlaganja bivšim voditeljima Škole koji su obilježivši njezin rad u posljednjih pedeset godina zacrtali njezina ishodišta te odredili dosege. Zahvalila je svim ustanovama i organizacijama koje na različite načine podržavaju rad Škole.
Uime dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Domagoja Tončinića okupljene je pozdravila prodekanica za nastavu i studente Ivana Vidović Bolt te podcrtala važnost Škole u promicanju hrvatskoga jezika i kulture usporedivši je s mostom koji povezuje domaće i inozemne slaviste. Voditelj PSD-a Frano Hartman zaželio je toplu dobrodošlicu uime Sveučilišta u Zagrebu i rektora Damira Borasa uz napomenu da je Dubrovnik grad koji nikad ne treba prestati istraživati – iako se Škola u Gradu održavala 42 puta, organizatori uvijek iznova iznenađuju novim, zanimljivim sadržajima. Nakraju je predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) Ivana Fakac napomenula kako je MZO otpočetka prepoznao važnost Škole te kontinuirano podupire njezinu organizaciju. Otvaranju je prisustvovala i Ana Čeović, pročelnica Odjela za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko-neretvanske županije. Osim navedenih svečanost je uveličao glazbenik Stijepo Gleđ Markos upečatljivom izvedbom pjesama Zvona i La musica di notte, čime je u Dvoranu unio dašak dubrovačke trubadurske tradicije.
U popodnevnim su se satima polaznici uputili u obilazak stare gradske jezgre i zidina uz stručno vodstvo Marine Missoni Barišić. Ukratko je izložila povijest Dubrovnika od njegova utemeljenja na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće na hridima Laus pa do najslavnijih dana države grada Dubrovačke Republike o kojima svjedoče arhitektonski spomenici u Gradu. Od 1358. do 1808. Dubrovnik je unatoč svim vanjskim opasnostima zahvaljujući svojoj izvrsnoj diplomaciji uspio očuvati najviši dar – slobodu. Uslijedila je ugodna šetnja Stradunom uz razgledavanje Onofrijeve fontane, franjevačke crkve Male braće, u kojoj se nalazi treća najstarija ljekarna na svijetu, crkve Sv. Vlaha, zaštitnika Grada, čiji se spomendan slavi više od 1000 godina, Orlandova stupa, Kneževa dvora, dubrovačke katedrale (u narodu poznate kao Naša Gospa) i glavnoga gradskog trga – Luže – gdje su polaznici vidjeli palaču Sponzu (nekoć carinarnicu). Obilazak se nastavio usponom na 1940 metara dugačke gradske zidine kod tvrđave Sv. Ivana. Taj je velebni kompleks, vječiti svjedok impozantne dubrovačke povijesti, posebno oduševio okupljene. Za kraj je dana organiziran odlazak na koncert klasične glazbe „Dubrovnik na glazbenoj hridi“, koji je već nekoliko godina stalan dio glazbenoga programa Dubrovačkih ljetnih igara.
Anamarija Mrkonjić, Iva Orepić i Darko Vasilj
