Svečano otvaranje 51. hrvatskog seminara za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole
U utorak, 22. kolovoza, u Dubrovniku je svečano otvoren 51. hrvatski seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole. Otvaranju su prisustvovali polaznici i nastavnici Zagrebačke slavističke škole, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Grada Dubrovnika, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tj. njegova Odsjeka za kroatistiku te Poslijediplomskoga središta Dubrovnik.
Zagrebačka je slavistička škola posebna djelatnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koja u okviru Hrvatskoga seminara za strane slaviste već više od pola stoljeća okuplja inozemne studente kroatistike i slavistike, inozemne znanstvenike i profesore kroatistike te prevoditelje. Ove će godine na Seminaru sudjelovati 50 sudionika iz 17 zemalja, a kroatistički će sadržaji biti posredovani u okviru triju lektorata, Konverzacije I, II i III, i deset jezikoslovnih i književnih te kulturoloških proseminara povezanih središnjom temom Seminara – Prožimanja u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Novost je ovogodišnjega programa ta da je konceptualno podijeljen na dva tjedna, pa će se pet proseminara izvoditi u prvome tjednu (Dramsko i kazališno – prožimanja u suvremenoj hrvatskoj drami, Mediji u hrvatskome narodnom preporodu – hrvatski narodni preporod u medijima, Hrvatska književnost 18. stoljeća ‒ poetički i idejni pluralizam, Čestota i veze među riječima − od slobodne sintagme do frazema, Gramatički ustroj rečenice u hrvatskome jeziku), a pet u drugome tjednu (Prožimanja „visokog“ i „niskog“ u modernoj i suvremenoj hrvatskoj književnosti, Konceptualizacija prostornih i vremenskih odnosa, Prožimanje standardnoga i organskih idioma u mediju TV-serija 1960-ih i 1970-ih, Padežne i druge alternacije, Intertekstualnost u književnosti hrvatskoga narodnog preporoda). Osim dopodnevne nastave u izabranim lektoratima i proseminarima polaznike očekuje i 12 znanstvenih predavanja i jedna radionica. Održat će ih i voditi etablirani znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva u okviru jezikoslovnoga te književnoznanstvenoga i kulturološkoga bloka. Popodnevni i večernji sati uglavnom će biti rezervirani za kulturne sadržaje, među kojima su posjet Dubrovačkim ljetnim igrama, Filmska, Književna i Umjetnička večer, stručne posjete (stara gradska jezgra, zidine, Lovrjenac, Franjevački samostan Male braće, Sponza, Državni arhiv u Dubrovniku, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovačka sinagoga, Medžlis, Kuća Vlaha Bukovca, Mauzolej obitelji Račić) i izlete (Lokrum, Elafiti, Cavtat).
Ukazujući sažeto na posebnosti 51. seminara, Ninoslav Radaković, moderator otvaranja, najavio je govornike. Predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, glavnoga pokrovitelja Zagrebačke slavističke škole, Ivana Fakac iskazala je radost što će polaznici upravo u Dubrovniku produbljivati svoja znanja o hrvatskoj kulturi te se s njima vratiti na svoje inozemne institucije. Kako je Dubrovnik neizostavan dio identiteta Škole jer se ona u njemu održava već četrdeset i treći put, vrijedno je bilo obraćanje zamjenice gradonačelnika Dubrovnika Jelke Tepšić, koja je istaknula da je jezik važan dio kulture i tradicije, zbog čega Škola treba ustrajati u svojemu putu. Uz nju su otvaranju nazočili i Dživo Brčić, pročelnik Upravnoga odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika, te Ana Ivanišević, zamjenica pročelnice Upravnoga odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika. Uime dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Domagoja Tončinića i u svoje ime obratila se pročelnica Odsjeka za kroatistiku Evelina Rudan, naglasivši da su mnogi bivši i sadašnji polaznici Škole osnivači i suosnivači inozemnih kroatističkih studija – Hrvatski seminar za strane slaviste čini hrvatsku kulturu prepoznatljivom u svijetu, a najbolje ju utjelovljuje upravo domaćin – grad Dubrovnik – kao vidljiv znak kulture pamćenja i sjećanja. Značajnu potporu organizaciji seminarā pružaju i djelatnici Poslijediplomskoga središta Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu, čiji je voditelj Frano Hartman također zaželio polaznicima – suvremenim poklisarima hrvatske kulture – uspješan boravak i ugodno druženje. Na središnju temu ovogodišnjega Seminara, koju je osmislila bivša voditeljica Zrinka Jelaska, osvrnula se Iva Nazalević Čučević, voditeljica Zagrebačke slavističke škole, te ju je ujedno povezala s temama i sadržajima jezikoslovnoga dijela Programa. Zahvalila je Upravi Škole na bezrezervnoj podršci, angažmanu i prihvaćenoj odgovornosti te istaknula da joj je čast biti nasljednicom bivših voditelja, renomiranih hrvatskih stručnjaka u području kroatistike. Suzana Coha, voditeljica književnoznanstvenoga i kulturološkoga bloka, istaknula je osobitosti književnoznanstvenih, kulturoloških i kulturnih sadržaja Programa te je izrazila nadu da će se polaznici u naredna dva tjedna prožeti i obogatiti duhom Dubrovnika. Svečanost je zaokružena prigodnim prožimanjem hrvatskoga sjevera i juga u upečatljivoj interpretaciji kajkavske usmene pjesme Dej mi, Bože, joči sokolove. Izveli su ju Anamarija Mrkonjić (vokal) i Luka Cvitanović (gitara), članovi novinarskoga tima i web-uredništva Zagrebačke slavističke škole.
Istaknuta je zahvala na financijskoj potpori Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilištu u Zagrebu i Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a na doniranoj književnoj i filmskoj građi Matici hrvatskoj, Leksikografskomu zavodu Miroslav Krleža, Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi i produkcijskoj kući Pipser. Za pomoć u organizaciji i provedbi kulturnoga dijela Programa posebne su zahvale upućene Društvu prijatelja dubrovačke starine, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Franjevačkomu samostanu Male braće, Državnomu arhivu u Dubrovniku, Židovskoj općini Dubrovnik, Islamskoj zajednici u Dubrovniku te Poslijediplomskomu središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu.
Iva Orepić i Darko Vasilj
