Portreti polaznika

Konverzacija I

Elina Doychinova, Bugarska

Zovem se Elina Doychinova. Dolazim iz Bugarske i studiram slavensku filologiju na Sofijskom sveučilištu Sveti Kliment Ohridski. Učim hrvatski i srpski jezik. Sretna sam što sam dobila priliku postati dio Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku te sudjelovati na jednom lijepo organiziranom seminaru. On je svakom studentu i profesoru pružio više od očekivanoga: novo znanje, novo okruženje za učenje i dodatnu energiju. Seminar je bio izrazito dobar i zanimljiv. Osobno sam pohađala Konverzaciju I te jezikoslovne proseminare, a njihova je profesorica bila super pozitivna i pažljiva prema svim polaznicima. Sve je bilo odlično. Tijekom Seminara svaki od nas je stekao nova znanja dok smo se međusobno upoznavali i radili zajedno. Nadam se da će mi se pružiti prilika da ponovo sudjelujem u nečemu sličnom. Ostvareni su vrijedni susreti i sklopljena nova prijateljstva. To je ukratko o mojem iskustvu!

 

Konverzacija II

Radka Dufek Michálková, Češka

Kako ja vidim 51. seminar za strane slaviste? Za mene je bilo najvažnije da ovaj 51. seminar za strane slaviste bude najbolji mogući susret. To je bila prilika da se susretnem s ljudima iz cijeloga svijeta koji se bave kulturom, književnošću i jezikom. To je pravi izvor motivacije za napredak i cjeloživotno učenje. Svima koji su uložili mnogo truda i vremena kako bi pripremili ovaj seminar želim čestitati! Imali smo podršku u svakom smislu. Konverzacija II bila je vrlo dobro koncipirana. Posebno mi se svidjela logična kombinacija gramatike i glazbe. Tijekom Seminara proširila sam svoje znanje o hrvatskom jeziku i kulturi. Sve što sam dosad navela je vrlo važno, ali kad me netko pita kakav dojam nosim iz 51. seminara za strane slaviste, nije to samo znanje, nisu to samo knjige, frazemi i gramatika... To je rečenica koju je jednom izrekla naša profesorica Marinela Aleksovski: "Samo nebo je granica". Mislim da je taj moto najbolji zaključak 51. seminara za strane slaviste ili možda ne samo zaključak, već i ključ za buduće seminare. Ključ koji trebamo čuvati dok učimo. Želim svim kolegama, profesorima, piscima i znanstvenicima 51. seminara da dobro čuvaju taj ključ. Srdačan pozdrav!

 

Konverzacija III

Tamara Poláková, Slovačka

Na 51. seminar Zagrebačke slavističke škole stiglo je mnogo studenata i studentica iz različitih zemalja i svi su bili zainteresirani za istraživanje prožimanja u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi. Uživali smo u kulturnom programu jer smo svaki dan tijekom ova dva fantastična tjedna vidjeli nešto novo: gradsku jezgru, zidine, vjerske građevine i muzeje u Dubrovniku, okolne otoke i još mnogo toga. Vjerujem da smo ovdje doživjeli mnogo izvrsnih iskustava koja su nas jako obogatila, osobito na kulturnom planu. Upoznali smo kulturu i povijest ove iznimne regije te se zaljubili u ovaj jadranski biser, a književne i umjetničke večeri omogućile su nam da upoznamo suvremene hrvatske autore, kritičare, drame i filmove. Ujedno je to za sve nas bila izvrsna prilika da upoznamo studente hrvatske filologije iz drugih zemalja, usporedimo svoja iskustva i sklopimo nova prijateljstva. Vjerujem da smo svi unaprijedili znanje hrvatskog jezika zahvaljujući dobro osmišljenim vježbama konverzacije te mnogim prilikama za razgovor na hrvatskom jeziku s profesorima i ostalim polaznicima. Sigurna sam da je svima žao što Seminar završava, ali nadam se da ćemo se jednog dana ponovno sresti u Dubrovniku.

 

Književni proseminari

Dijana Babić, Austrija

Predavanje prof. Coha bilo je prava „poslastica”. Profesorica je svoje oduševljenje temom s lakoćom uspjela prenijeti i na nas i time potaknuti interes za hrvatski narodni preporod – temu koja je, prema našim dosadašnjim iskustvima, često nepravedno zanemarivana ili se površno obrađivala. Predavanje je bilo vrlo zanimljivo i inspirativno, a profesorica je bila na raspolaganju za dodatna objašnjenja, što nam je olakšalo usvajanje novih znanja.

 

Marijana Puljić, Italija

Zovem se Marijana Puljić i dolazim sa Sveučilišta Ca’ Foscari u Veneciji. Bavim se prevođenjem. Po prvi put sam sudjelovala na Zagrebačkoj slavističkoj školi. Želim podijeliti svoje dojmove o seminaru koji je održala profesorica Suzana Coha na temu Mediji u hrvatskome narodnom preporodu. Tijekom Seminara imali smo priliku razmatrati spoj književnosti i kulture kroz ključna djela iz 19. stoljeća, počevši od književnih djela pa do likovnih umjetnosti i periodike. Predavanja su bila izvrsna, zanimljiva i bogata diskusijama i razgovorima. Profesorica Coha pažljivo je slušala sva naša mišljenja, a na mene je poseban dojam ostavila njezina ljubav koja je bila vidljiva na njezinu licu i entuzijastična energija koju je prenosila pričajući nam o preporodu. Ta tema, koja, kako su i moji kolege sa Seminara primijetili, često biva nepravedno zanemarena ili površno obrađena. Izuzetno mi je drago što sam imala priliku biti dio njezinih predavanja i sudjelovati u ovogodišnjem Seminaru/ Školi, što je prava inspiracija i privilegija.

 

Yuguang Ludwig Zhou, Njemačka (Kina)

Na početku Seminara bojao sam se da ću biti autsajder. Djelomično zbog toga što su me svi prepoznali kao jedinog polaznika iz Azije, a ja teško pamtim lica svih kolega. Također nisam studirao ni filologiju ni književnost, pa sam se osjećao kao uljez kad su me predstavljali kao "stranog slavista". Znam malo o modernoj kineskoj književnosti, a kamoli o hrvatskoj književnosti 18. stoljeća. Odlučio sam se za Gorankin seminar tek u posljednjem trenutku, nakon "neformalnog rada u grupama" prvoga dana. Na kraju se to pokazalo kao izvrsna odluka. Goranka je temu predstavila na vrlo pristupačan način. Čak i ljudi koji nemaju nikakvo znanje o književnosti, poput mene, mogu razumjeti nešto relevantno za "stvarni" svijet. Bilo je divno čitati tekstove na štokavskom-ikavskom i kajkavskom. Iako sam imao poteškoća s razumijevanjem mnogih riječi, to me nije spriječilo da uživam u ljepoti književnosti. Možda je malo ironično što sam se zaljubio u kajkavski baš u Dubrovniku, gradu s najbogatijom štokavskom baštinom. Četiri sata su brzo prošla i, naravno, književnost 18. stoljeća ne može se proučiti u tako kratkom vremenu. Ni sada ne mogu reći da znam mnogo o toj temi, ali barem sam se za nju zainteresirao i želim čitati puno više. Zato s velikim veseljem gledam na taj jedinstveni seminar. Došao sam u Dubrovnik sa šturim predznanjem, ali odlazim s najviše koristi.

 

Kateryna Butska, Ukrajina

Zovem se Kateryna Butska, studentica sam doktorskog studija na Institutu za književnost Nacionalne akademije znanosti Ukrajine. Jako sam zahvalna organizatorima Seminara na njihovu pozivu i na neprocjenjivim znanstvenim i kulturnim iskustvima koja sam doživjela tijekom ovih divnih dvaju tjedana u Dubrovniku. Imala sam priliku sudjelovati u iznimno zanimljivom fakultativnom književnom proseminaru Intertekstualnost u književnosti hrvatskoga narodnog preporoda, koji je vodila profesorica Suzana Coha. Taj proseminar nije me obogatio samo znanjem, već i produktivnim strategijama za sagledavanje i razumijevanje intertekstualnosti te hrvatskog nacionalnog preporoda. Profesorica Coha izvrsna je nastavnica koja istovremeno obiluje stručnošću i znatiželjom prema iskustvima i mišljenjima svojih slušatelja. Njezina je prezentacija bila iscrpna i jasna, uključujući povijesne karte koje su nam pomogle da bolje shvatimo kontekst proučavanog razdoblja. Također smo dobili izuzetno vrijedne priručnike, odnosno zbirke najreprezentativnijih tekstova hrvatskog narodnog preporoda. Jedino mi je žao što je fakultativni proseminar trajao samo 45 minuta. Grupa je očito bila voljna slušati profesoricu Coha i raspravljati o temi puno dulje!

S poštovanjem,
Kateryna Butska

 

Helena Šćopulović, Srbija

Zovem se Helena Šćopulović i studiram srpski jezik i književnost na Sveučilištu u Novom Sadu. Na Zagrebačkoj slavističkoj školi pohađala sam proseminar Dramsko i kazališno – prožimanja u suvremenoj hrvatskoj drami, gdje smo svakoga dana čitali i analizirali po jednu dramu nastalu u periodu od 1990-ih do danas. Razgovarali smo o tome što dramu čini dramom, kako se razaraju okviri žanra, kako život u suvremenome individualističkom društvu utječe na strukturu drame. Razmatrali smo kako bi pročitane drame mogle izgledati na sceni i gledali snimke pojedinih scenskih izvedbi. Predavanja su bila beskrajno zanimljiva i interaktivna, kao i izbor drama, što je bilo poticajno za raspravu. I izvan nastave imali smo priliku steći širu sliku o hrvatskoj kulturi, npr. na književno-umjetničkim večerima te brojnim obilascima kulturnih znamenitosti Dubrovnika.

 

Jiří Hrabal, Češka

Prvi sam put sudjelovao na seminaru Zagrebačke slavističke škole. Nisam primarno kroatist, već teoretičar književnosti koji govori hrvatski (zaposlen sam na Sveučilištu Palacký u Olomoucu) s profesionalnim interesom za hrvatsku književnu kulturu, pa je cijeli 51. seminar ZSŠ-a za mene jednoznačno bio velik doprinos. Ne samo kada su u pitanju predavanja i seminari nego i popratni kulturno-edukacijski program, kao i susreti s kolegama od kojih većinu do sada nisam osobno poznavao. Vjerujem da ću s nekima od njih ostati u profesionalnom i osobnom kontaktu i u budućnosti. Žao mi je što ove riječi ispisujem na mjestu primarno namijenjenom pohvalnoj intonaciji, pa se pozitivna ocjena gubi u kakvoj očekivanoj samorazumljivosti. Žao mi je zbog toga jer posebno bih volio visoko ocijeniti obvezni književni proseminar Zvonimira Glavaša Prožimanja „visokog“ i „niskog“ u modernoj i suvremenoj hrvatskoj književnosti, i to ponajviše stoga što sam tijekom predavanja kolege Glavaša imao dojam da nisam samo pohađao kakvu školsku vježbu na zadanu temu koja ima za cilj prenijeti informacije koje su važne i kao takve općeprihvaćene nego da svi zajedno s nastavnikom promišljamo književnost i književnu kulturu kao što bitno za čovjeka, nešto što nije samo puka „nadgradnja“ koja se može zamijeniti bilo kojim drugim predavanjem o bilo čemu drugom. A to uopće nije samo po sebi razumljivo. Zvonimir Glavaš među sudionicima proseminara uglavnom je imao kolege koji su u akademskoj sferi „iskusniji“ od njega. Ipak, nastavu je vodio s bravuroznošću i lakoćom vrijednom divljenja, što je otkrivalo dobru pripremljenost, poznavanje građe i strastven interes za struku. Svaka čast!

 

Jezikoslovni proseminari

Maciej Falski, Poljska

Već sam nekoliko godina želio doći u Dubrovnik na Zagrebačku slavističku školu, koja je za mene, ali i mnoge druge, svojevrstan centar kroatističkog svijeta. Ove sam godine dobio poziv i odmah ga prihvatio, a program Škole i cijeli boravak nadmašili su moja očekivanja. Od svih proseminara, posebno bih volio izdvojiti onaj koji je vodio Igor Marko Gligorić, jezični seminar posvećen konceptualizaciji vremena i prostora u jeziku. Kao ne-lingvist, specijaliziran za povijest i književnost, mogu reći da je to za mene bila izvrsna prilika za ponavljanje nekad usvojenog, a kasnije zaboravljenog znanja iz gramatike. Istovremeno omogućilo mi je da se otvorim prema novim informacijama i idejama. Posebno cijenim mogućnost rasprave kako s voditeljem proseminara, tako i s drugim polaznicima, koji su stručnjaci iz mnogih zemalja. Sve nas je okupio zajednički interes, a možda čak i ljubav prema hrvatskom jeziku. To mi je iskustvo najdraže od svega što pruža Zagrebačka slavistička škola. Razmjena znanja, stručni razgovori tijekom nastave i neformalni razgovori nakon nje pokazuju koliko nas je povezao profesionalni, ali ne samo to – i osobni život uz Hrvatsku, njezinu kulturu i jezik. Zahvaljujem svim organizatori/ca/ma na uloženom trudu da boravak u Dubrovniku pretvore u nezaboravan doživljaj.

 

Dominika Kaniecka, Poljska

Dolazim s krakovske slavistike i već nekoliko godina poznajem Zagrebačku slavističku školu. U ovogodišnjem programu posebno me obradovala prisutnost tema koje se odnose na 18. i 19. stoljeće – ti su mi proseminari dali priliku za malo drugačiji pogled na razdoblja o kojima i sama predajem u Poljskoj. Seminar Prožimanja standardnoga i organskih idioma u mediju TV-serija 1960-ih i 1970-ih sam odabrala kako bih dublje istražila dva svijeta koji su mi manje poznata. Mislim na jezični krajolik koji je postavljen na temeljima lokalnih idioma te svijet kultnih serija koje do sada nisam imala priliku pogledati. Odabrani ulomci iz različitih serija sjajno su ilustrirali pitanja koja je voditelj proseminara želio istaknuti. Dešifriranje značenja pojedinih kulturema bilo je zahtjevno i jako zanimljivo, tim više što smo o njima razgovarali u grupi koja se sastojala od polaznika s različitim interesima. Poticajno i jako korisno iskustvo. Hvala organizatorima na pozivu!

 

Karel Jirásek, Češka

Po drugi put sam imao priliku pohađati izborni proseminar doc. Ive Nazalević Čučević i ponovno je to bilo vrlo zanimljivo i inspirativno iskustvo, ovaj put u okviru teme Padežne i druge alternacije. Kao nastavnik hrvatskog jezika već sam upoznat s tim sintaktičkim temama, prije svega iz opisa u gramatikama. Međutim voditeljica proseminara vrlo je stručno objašnjavala šire kontekste takvih opisa i ukazivala na različite načine interpretacije nekih jezičnih pojava iz različitih perspektiva. Ove godine drugi je tjedan proseminara bio posvećen predikatu u hrvatskom jeziku, mogućnostima njegova proširivanja i dekomponiranja te semantičkim posljedicama koje iz toga proizlaze. Također smo se bavili semantikom padeža i njihovih alternacija. Dosadašnji gramatički opisi bili su povezani s kognitivnim pristupom gramatici, što je voditeljica proseminara uvijek uspješno objasnila na vrlo pristupačan način. Drago mi je što sam imao priliku sudjelovati u tom proseminaru jer ništa ne može zamijeniti poticajnu diskusiju koja se uvijek razvija u takvim prilikama. Lijep pozdrav!