Hrvatski slovopis i pravopis u predstandardizacijskome razdoblju
Predavanje o uspostavljanju hrvatskoga slovopisnog i pravopisnog uzusa u vremenima prije kodifikacije hrvatske pravopisne norme održala je danas prof. dr. sc. Lada Badurina. Profesorica Badurina temu je započela podsjetnikom na početke hrvatske pismenosti. Dugu, bogatu i raznovrsnu tradiciju srednjovjekovne hrvatske pisane kulture čine tekstovi pisani na trima jezicima – na starohrvatskom, staroslavenskom i latinskom – te bilježeni trima pismima – glagoljicom, ćirilicom i latinicom. Profesorica je najavila kako će se u središtu njezinih razmatranja naći latinica, točnije, reprezentativni primjeri koji će moći posvjedočiti pravce razvoja hrvatske latinične grafije.
Cavtat – urbana povijesna jezgra Konavala
Nakon predavanja o hrvatskome slovopisu i pravopisu u predstandardizacijskome razdoblju koje je održala prof. dr. sc. Lada Badurina, za polaznike seminara Škole organiziran je stručni izlet u Cavtat – urbanu povijesnu jezgru Konavala.
Protostandardizacijski procesi u 18. stoljeću
Zaključno predavanje jezikoslovnoga ciklusa o hrvatskome jeziku u predstandardizacijskome razdoblju održao je doc. dr. sc. Krešimir Mićanović problematizirajući, kroz prostorni, ali i društveni aspekt, standardizacijska nastojanja u osamnaestome stoljeću.
Franjevački samostan: priča o pamćenju
Smješten na početku Straduna, franjevački samostan Male braće gotovo sedamsto godina čuva pamćenje grada Dubrovnika. U prostorijama samostana polaznike 40. seminara dočekao je gvardijan fra Stipe Nosić, a vrijednom knjižnicom proveo ih je prof. dr. sc. Milovan Tatarin.